Aktinička keratoza: kada obavezno morate otići dermatologu?

Aktinička keratoza – kada obavezno otići dermatologu

Aktinička keratoza: kada obavezno morate otići dermatologu?

Stručni kutak · 4 min čitanja

Aktinička keratoza: kada obavezno morate otići dermatologu?

Prelazite prstima preko čela i osjetite sitnu, hrapavu točku, kao da je koža na tom mjestu prekrivena brusnim papirom. Većina ljudi pomisli da je riječ o suhoj koži ili znaku starenja i ne obraća više pozornost na to. No ponekad je riječ o aktiničkoj keratozi, ranom znaku da je koža tijekom godina bila previše izložena UV zračenju.

Kada kod dermatologa

Uredništvo Sabex · 8. studenoga 2026.

Provjera kože na čelu zbog sumnje na aktiničku keratozu

Slika: AI

Sadržaj
  1. Što je aktinička keratoza?
  2. Kako izgleda i gdje se pojavljuje?
  3. Kada obavezno morate otići dermatologu?
  4. Mrlja je nestala. Treba li ipak otići dermatologu?
  5. Što se događa kod dermatologa?
  6. Tko je u većem riziku?
  7. Kako smanjiti rizik i redovito nadzirati kožu?
  8. Česta pitanja

U nastavku pročitajte kako je prepoznati i, još važnije, u kojim situacijama ne smijete čekati, nego morate otići dermatologu.

Što je aktinička keratoza?

Aktinička keratoza, koja se naziva i solarnom keratozom, promjena je u gornjim slojevima kože koja nastaje zbog dugotrajnog izlaganja suncu ili zračenju u solariju. Liječnici je ubrajaju među prekancerozne promjene. Sama po sebi nije rak, ali se u manjem broju slučajeva bez liječenja može razviti u karcinom pločastih stanica, čest oblik raka kože.

Zato je ne treba ni zanemarivati ni dramatizirati. Kada je dermatolog otkrije na vrijeme, većinu promjena moguće je uspješno ukloniti.

Kako izgleda i gdje se pojavljuje?

Aktinička keratoza često se lakše osjeti nego što se vidi. Tipično:

  • površina je hrapava, suha ili ljuskava,
  • promjena može biti ravna ili blago izdignuta, ponekad s tvrdom krastom,
  • boja varira od boje kože i ružičaste preko crvene do smeđe ili sivkaste,
  • veličina se kreće od sitne točkice do otprilike jednog centimetra ili više,
  • promjena povremeno svrbi, probada, peče ili je osjetljiva na dodir.
Najčešća mjesta aktiničke keratoze na tijelu
Slika: AI

Najčešće se javlja na dijelovima kože koji su najviše izloženi suncu: na licu (čelo, nos, obrazi), ušima, tjemenu kod osoba s rjeđom kosom, vratu, ramenima, hrptovima šaka i podlakticama. Promjene na donjoj usni mogu biti povezane s aktiničkim heilitisom.

Primjeri aktiničke keratoze
Aktinička keratoza na hrptu šake
Aktinička keratoza na hrptu šakeFoto: Dr. Thomas Brinkmeier, CC BY 4.0, Wikimedia Commons
Aktinička keratoza na čelu
Aktinička keratoza na čeluFoto: Future FamDoc, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons
Aktinička keratoza na tjemenu
Aktinička keratoza na tjemenuFoto: Future FamDoc, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons
Aktinička keratoza na uhu
Aktinička keratoza na uhuFoto: Future FamDoc, CC BY-SA 4.0, Wikimedia Commons

Slike su smanjene.

Kada obavezno morate otići dermatologu?

Ako sumnjate na aktiničku keratozu, najbolje je otići dermatologu već pri prvoj sumnji. Naročito je važno da se naručite bez odgađanja, umjesto da čekate sljedeći redoviti pregled, ako primijetite bilo što od sljedećeg:


  1. Mrlja ne zacjeljuje

    Ili traje nekoliko tjedana unatoč primjeni hidratantne kreme.


  2. Brzo raste

    Zadebljava se ili se izdiže poput malog roga.


  3. Krvari, stvara se rana

    Ili se na istom mjestu stalno vraća krasta koja ne zacjeljuje.


  4. Boli, peče ili je osjetljiva

    A okolna koža crvena je i upaljena.


  5. Na usni

    Primijetite trajnu suhoću, pukotine ili hrapavo mjesto.


  6. Imate više takvih promjena

    Odjednom, npr. na tjemenu, obrazima ili hrptovima šaka.


  7. Već ste imali rak kože

    Ili imate oslabljen imunitet (npr. nakon transplantacije ili zbog lijekova koji potiskuju imunitet).


  8. Primijetite novu ili promijenjenu pigmentiranu pjegu

    Ili madež. To nije nužno aktinička keratoza, ali promjene madeža uvijek zahtijevaju brz pregled.

Pravilo je jednostavno:

Bolje je da dermatolog pregleda i bezazlenu promjenu nego da se opasna promjena previdi.

Mrlja je nestala. Treba li ipak otići dermatologu?

Da. Aktiničke keratoze mogu na neko vrijeme izblijedjeti ili im ljuska može otpasti, a zatim se promjene mogu vratiti na istom mjestu, najčešće nakon novog izlaganja suncu. To što mrlja više nije vidljiva ne mora značiti da je promjena u koži nestala.

Što se događa kod dermatologa?

Dermatolog pregledava kožu zbog sumnje na aktiničku keratozu
Slika: AI

  1. Pregled i opipavanje

    Dermatolog dijagnozu često postavlja pregledom i opipavanjem kože.


  2. Dermoskop

    Po potrebi se služi dermoskopom.


  3. Po potrebi biopsija

    Ponekad uzme mali uzorak kože za biopsiju, osobito kad sumnja na uznapredovaliju promjenu ili karcinom pločastih stanica.

Izbor liječenja ovisi o broju, mjestu i debljini promjena te o općem zdravlju. Mogućnosti uključuju smrzavanje (krioterapiju), lijekove za nanošenje na kožu, fotodinamsku terapiju ili druge zahvate. Odluku uvijek donosi liječnik.

Tko je u većem riziku?

Rizik je veći kod osoba:

  • Svijetle puti, svijetle ili crvene kose i svijetlih očiju
  • Koje su godinama provodile puno vremena na suncu (rad na otvorenom, sport, rekreacija, ljetovanja)
  • Koje su imale opekline ili koristile solarij
  • Starijih od 40 godina
  • S oslabljenim imunološkim sustavom

Kako smanjiti rizik i redovito nadzirati kožu?

Zaštita od sunca za smanjenje rizika od oštećenja kože
Slika: AI

  • Zaštita od sunca

    Izbjegavajte sunce između 10 i 16 sati, koristite zaštitu od UVA i UVB zraka te nosite šešir širokog oboda, naočale i odjeću.


  • Zaboravljena mjesta

    Mjesta koja se često zaboravljaju, poput ušiju, tjemena, vrata i hrptova šaka, štitite jednako pažljivo kao lice.


  • Mjesečni pregled kože

    Jednom mjesečno pregledajte kožu od glave do pete uz pomoć zrcala.


  • Godišnji pregled kod dermatologa

    Ako imate aktiničke keratoze ili ste imali rak kože, odlazite na pregled dermatologu najmanje jednom godišnje.

Svakodnevna vrlo visoka zaštita kod kože sklone aktiničkoj keratozi

Uz liječenje koje propiše dermatolog, kod kože sklone aktiničkoj keratozi važna je i svakodnevna vrlo visoka zaštita od sunca – tijekom cijele godine, ne samo ljeti. Za tu je namjenu razvijen ISDIN Eryfotona AK-NMSC Fluid SPF 100+, medicinski proizvod s fotolijazom (DNA Repairsomes®), namijenjen prevenciji i dodatnom liječenju aktiničke keratoze. Primjenjuje se prema uputama za uporabu, dvaput dnevno na područja izložena suncu, a o tome je li prikladan za vas posavjetujte se sa svojim dermatologom ili ljekarnikom. Proizvod je dostupan u ljekarnama, online ljekarnama i na sophia.hr.

Česta pitanja

Kako se još naziva aktinička keratoza i kako je ljudi opisuju?

Osim naziva aktinička keratoza koriste se i nazivi aktinična, solarna, sunčana ili senilna keratoza. Pacijenti je najčešće opisuju kao hrapavu mrlju koja je na dodir poput brusnog papira, ljuskavu kožu na licu ili krastice na tjemenu koje se vraćaju. Ako primijetite takvu promjenu, obratite se dermatologu.

Je li aktinička keratoza rak?

Nije, ali se smatra prekanceroznom promjenom. U manjem broju slučajeva može napredovati u karcinom pločastih stanica pa je treba pregledati dermatolog.

Nestaje li aktinička keratoza sama od sebe?

Može privremeno izblijedjeti, ali se često vraća. Zato je pregled kod dermatologa potreban i kad mrlja više nije vidljiva.

Mogu li je sam ukloniti?

Ne. Samoliječenje se ne preporučuje. Liječenje odabire dermatolog nakon pregleda.

Tko mi može pregledati kožu?

Dermatolog. Ako nemate dermatologa, obiteljski liječnik može vas uputiti na pregled.

Sve objave
Nema komentara

Sorry, the comment form is closed at this time.